Poliklinika ORLANDO

Proširene vene

Jedan od najčešćih poremećaja, bolesti, ali i estetski nedostatak, koji pogađa oko trećine stanovništva, a pogotovo žensku populaciju, i to počevši od «najboljih» godina pa do kasne starosti - vjerojatno pogađate, radi se o proširenim venama i venskim kapilarama.
Danas se zna da je glavni uzrok pojave proširenih vena na nogama nefunkcioniranje venskih zalistaka, odnosno vraćanje venske krvi u suprotnom smijeru od onog normalnog: prema srcu i iz površinskog venskog sustava u duboki sustav vena nogu. Drugi su uzroci preboljela duboka venska tromboza, prirođene bolesti i malformacije vena.

Ako se pravovremeno ne liječe, proširene vene na nogama (varikoziteti) mogu uzrokovoti cijeli niz tegoba. Vrlo neugodne, bolne, pa i po život opasne (osobito one su dubokim venama) su upale – tromboze. Tromboza u dubokim venama zahtijeva najčešće bolničko liječenje, a posljedična plućna embolija može biti uzrok iznenadne i brze smrti. Ugroženi su bolesnici određene životne dobi, prekomjerne tjelesne težine, oni s poremećajem zgrušavanja krvi, nakon većih kirurških zahvata. Preboljela duboka venska tromboza ostavlja trajne posljedice i značajni invaliditet – poslijetrombotski sindrom s trajnim otokom noge, razvojem sekundarnih varikoziteta i otvaranjem rana na potkoljenici. Tromboza površinskih vena najčešće nije po život opasna, ali je uzrokom jakih i neugodnih bolova.
Zastoj «nečiste» venske krvi u kojoj nedostaje kisika, hranjivih sastojaka s viškom ugljičnog dioksida, mliječne kiseline i raspadnih produkata metabolizma, povećana propusnost stijenke vena uzrokuje nastanak upale kože i potkožnog masnog tkiva - zastojni dermatitis, otok nogu, zastoj u limfnoj cirkulaciji - lipodermatosklerozu, te konačno i rane na potkoljenicama – venske, zastojne ulkuse, koji se teško liječe i slabo cijele. Jako proširene vene, istanjene stijenke i kože iznad njih mogu rupturirati i uzrokovati jako krvarenje.
S druge strane, male proširene kapilare, koje su neestetske, i na prvi pogled beznačajne, mogu ukazivati na veći i značajniji poremećaj u funkcioniranju venskih zalistaka.

Uz klasični pregled, kojim se određuje stadij bolesti i njezina rasprostranjenost i težina, ultrazvučnom pretragom postavljamo točnu dijagnozu, tj. utvrđujemo da li zalisci na venama funkcioniraju, kakvi su perforatori, tj. vene koje povezuju površinski i vanjski sustav, kakve su duboke vene, da li je bolest prvenstveno vezana za površinski, duboki, perforantni venski sustav, ili kombinirana. Nakon egzaktne dijagnostike zavisno od veličine problema, predleže se niz konzervativnih mjera da bi se proces zaustavio, smanjile tegobe, riješili eventualni kozmetski problemi. Tu dolazi u obzir nekoliko metoda liječenja. Uznapredovala bolest s proširenim, izvijuganim venama u kojima krv stagnira, cirkulira u obrnutom smjeru zbog dokazanog propuštanja zalistaka zahtijeva kirurško liječenje.

Operacija vena

Nekada, još do prije 10-ak godina, vene su se vadile iz organizma, nakon čega su ostajale rane, kasnije ožiljci, podljevi krvi, sve to praćeno bolovima i potrebom dužeg izostanka s posla. Operacija se  izvodila u bolnici, najčešće u općoj anesteziji. Postojale su, a i još se rabe metode kojima se zahvat (tzv. »atraumatski striping» i ambulanta flebektomija) može izvesti i u lokalnoj ili intumescentnoj anesteziji, ali i one podrazumjevaju vađenje bolesnih vena iz tijela. Jedina važna prenost je u tome što su manje agresivne i što se mogu izvesti i izvan bolničkih ustanova, uz uvijet da ih izvode subspecijalisti struke koja se zove flebologija, odnosno vaskularni kirurzi.

Moderna venska kirurgija, slijedeći sveprisutne trendove minimalno invazivnih metoda liječenja, više ne počiva na takvoj kirurškoj tehnici. Danas je tehnika izbora zatvaranje venskog lumena, bez vađenja vena, neinvazivno, kroz mali ubod sa unutarnje strane koljena. Kakva drastična promjena! Zadnjih desetak godina, svi svjetski centri ovu tehniku su usavršavali, i sada je dovedena praktički do mjesta, da je potpuno pouzdana, sigurna i djelotvorna, te se u svijetu dnevno izvode tisuće ovakvih zahvata, praktički istisnuvši staru metodu operacije vena.

Kako se danas radi operacija vena?

Uz pomoć ultrazvuka prikaže se vena, te se preko posebne igle uđe u nju, i kroz mjesto uboda uvuče kateter za  zatvaranje vene, koji putem radiofrekvencije ili pomoću energije lasera, termičkom reakcijom zagrije venu, koja na taj način izgubi protok, stisne se i postane nefunkcionalna. Jednostavna, a genijalna metoda, nakon koje, nema ožiljaka, nema bolovanja, nema podljeva.
Kako se operacija izvodi u lokalnoj anesteziji, nakon zahvata, pacijent dobije kompresivnu čarapu i potiče ga se na hodanje. Još tijekom zahvata, učini se uzv kontrola i provjeri da li je vena zatvorena. Ako se radi po pravilima struke, i ako je postavljena dobra indikacija za operaciju, nema razloga da vena ne bude čvrsto zatvorena. Time je zahvat završen, i pacijent se smatra izlječen. Rijetko što je tako elegantno rješivo u medicini kao operacija vena.

Isto tako ljetni mjeseci, koji su dosada bili prepreka operacijama vena, ovom jednostavnom metodom postaju itekako «in». Brzi oporavak, nije prepreka odlasku na godišnji odmor, koji se dapače idealno može nadovezati na postoperativni tijek, uz plivanje, kao  idealan vid rekreacije.

Isto kao što njegujemo svoje lice, i noge zaslužuju ako ne još i veću pažnju, jer nas čine slobodnim i pokretnim. Pogled na noge prošarane proširenim venama i kapilarama ne bi trebao biti bauk, jer razvoj medicinske tehnologije, sada omogućavama svima koji imaju varikozitete, a boje se zahvata, da na jednostavan način riješe svoj problem. Možda još i prije ljeta!

Najčešći problemi vezani uz venski zastoj

• varikoziteti-proširene vene
• bolovi i grčevi u nogama
• natečene noge
• osjećaj težine i umora
• promjene na koži i otvorene rane

Prednosti radiofrekventne metoda zatvaranja vena

• kratako trajanje zahvata
• lokalna anestezija
• vraćanje normalnim aktivnostima drugi dan
• nakon operacije nema podljeva i oteklina
• nestanak simptoma (bol, umor, otečenost)